Nije tačno da se budžet puni samo od turizma i zaduženja

Portal In4s objavio je tekst pod nazivom “Balkanski tigar na izdisaju: Ne daj se mala” u kome je iznio niz neistinitih tvrdnji o državnom budžetu, njegovom punjenju i paketu pomoći koji je Vlada Crne Gore obezbijedila privrednom sektoru i građanima kroz kreditnu liniju Investiciono-razvojnog fonda (IRF) zbog ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. U tekstu se …

69

Portal In4s objavio je tekst pod nazivom “Balkanski tigar na izdisaju: Ne daj se mala” u kome je iznio niz neistinitih tvrdnji o državnom budžetu, njegovom punjenju i paketu pomoći koji je Vlada Crne Gore obezbijedila privrednom sektoru i građanima kroz kreditnu liniju Investiciono-razvojnog fonda (IRF) zbog ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.

U tekstu se navodi:



“Nije nepoznanica da Crna Gora svoj budžet puni iz dva izvora: turizam i nova zaduživanja. Turizam je ove godine pod velikim znakom pitanja zbog svjetske krize, a predviđeno zaduživanje prije virusa korona je bilo preko 500 miliona eura.”

Tvrdnja iz teksta da se državni budžet puni samo iz dva izvora od turizma i zaduživanja nije istinita. Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ( član 5) je definisano  šest stavki  kroz koje se puni budžet:



Primici budžeta su tekući prihodi (porez, doprinosi, takse, naknade, koncesije i ostali prihodi), primici od prodaje imovine, primici od otplate kredita, donacije transferi, pozajmice i krediti (domaći i inostrani) i drugi prihodi u skladu sa zakonom).

Turizam je jedna od djelatnosti od koje država ostvaruje prihode po osnovu uplate poreza, doprinosa, taksi, naknada. Po istom osnovu budžet se puni i  iz prihoda od trgovine, građevinarstva, drvne industrije, energetike, rudarstva, poljoprivrede i brojnih drugih djelatnosti. Turizam jeste jedna od najvažnijih djelatnosti, i ukupni prihodi Crne Gore od domaćih i inostranih gostiju su prema zvaničnim podacima prošle godine iznosili preko 1,1 milijardi eura, ali nije jedini izvor prihoda.

Takođe, neistinita je tvrdnja da je u ovoj godini predviđeno zaduživanje više od 500 miliona eura.

Ovogodišnjim zakonom o budžetu projektovano je da državnoj kasi nedostaje 590 miliona eura.  Od ove sume koja budžetu nedostaje već je u septembru 2019. godine obezbijeđeno 500 miliona kroz emisiju obveznica na stranom tržištu i zbog toga je u julu prošle godine rađen  rebalans budžeta za 2019. godinu. Tih 500 miliona  se računaju kao depozit budžeta, pa je državi bilo potrebno da obezbijedi razliku do 590 miliona. To je objasnio i ministar finansija Darko Radunović  u julu prošle godine. On je rekao da se izmjene budžeta za 2019. godinu predlažu kako bi se stvorili zakonski preduslovi za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za obaveze koje pristižu na naplatu u 2020. godini. Ministar je precizirao da se želi stvoriti pravni osnov za moguću emisiju državnih obveznica ili realizacije kreditnog angažmana u iznosu od 500 miliona eura.

Do trenutka pisanja ovog teksta nije predložen rebalans ovogodišnjeg budžeta koji je izvjestan zbog ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19. Rebalans će značiti i novo zaduživanje.

Najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda su da će crnogorska ekonomija u ovoj godini imati pad od devet odsto.

Ko sve može do kredita IRF-a?

In4s u tekstu ističe da su analizirali Vladin prvi paket mjera za pomoć građanima i privredi za ublažavanje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19  i kreditnu liniju koju je obezbijedio IRF u tu svrhu.

U tekstu navode:



“Država živi u svojim statistikama i zaboravlja veliki procenat svojih građana koji rade u manjim ugostiteljskim oblastima, koji ne spadaju u kategorije koje IRF obuhvata svojim kreditom”

Tvrdnju da manji ugostiteji ne spadaju u kategorije koje je IRF obuhvatio  svojim kreditom nije tačna. Direktor IRF –a Zoran Vukčević je na konferenciji za novinare 25. marta objasnio da će za novac fonda moći da apliciraju  preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. 



“To su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte. Za njih je omogućen kredit za likvidnost, namijenjen prije svega za isplatu plata zaposlenima i to za naredna tri mjeseca, a na osnovu zadnje isplaćene neto zarade. Taj kredit će se isplaćivati preko banaka na tekući račun zaposlenih. Na taj način ćemo obuhvatiti što više malih preduzetnika i njihove zaposlene, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku” rekao je Vukčević.

Dakle, svi djelatnostima kojima je zabranje rad posebnom Vladinom uredbom , a u koju spadaju i ugostitelji, omogućeno je da apliciraju za kredit kod IRF –a.

Tekst portal In4s ocjenjujemo kao dezinformaciju. Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

IN4s: Dezinformacija

Autor:

Tijana Velimirovic

Objavljeno:

14/04/2020

Ocjena:

Dezinformacija