Nebrojeno puta do sad ukazali smo na veću uključenost regionalnih medija kada su u pitanju važni događaji u našoj zemlji, a to je, sudeći prema dosadašnjem izvještavanju, slučaj i sa aktuelnom situacijom u vezi sa sprovođenjem popisa koji bi trebalo da se održi od 1. do 15. novembra.
Izvještavanje o dešavanjima u Crnoj Gori, sada konkretno o predstojećem popisu, samo po sebi nije ništa nesvakidašnje, čudno niti negativno, ali pojedini regionalni mediji gotovo uvijek skliznu u pristrasnost koja često sa sobom donese i medijske manipulacije i dezinformacije.
Tako imamo priliku da u tekstu Raša Tudej na srpskom jeziku naslovljenom: “RT Balkan istražuje Zašto je popis u Crnoj Gori za DPS i Mila “opasan i neregularan”?” pročitamo da je “sasvim logično da se DPS i Milo Đukanović boje popisa” jer će kroz popis izaći “sve njihove prevare i sve njihove gadosti”.
U nastavku je izjava Jovana Markuša, čije su se objave i ranije nalazile u našoj rubrici Raskrinkano, a koja sadrži tvrdnju:
“Ne u detalje da se može pokrenuti sudski postupak, ali, budite sigurni, ako tamo neka njihova blagajnica, sekretarica ima po tri-četiri stana, jasno će biti šta se radilo i na nižim nivoima, a kamoli tek na višim”.
Tekst RT Balkan prenijeli su i portali Borba i IN4S.
Ponovićemo, popisom se ne prikupljaju informacije o tome koliko pojedinci imaju stanova ili kuća i to je zvanična informacija Uprave za statistiku (MONSTAT).
“Prilikom obilaska popisnog kruga za koji je zadužen, popisivač ima obavezu da popiše sve jedinice popisa definisane zakonom (lica, domaćinstva i stanove). S tim u vezi, prikupljaju se podaci o stanovima u kojima živi domaćinstvo, kao i o praznim stanovima. Ako u stanu živi domaćinstvo prikuplja se odgovor na pitanje Osnov po kome domaćinstvo koristi ovaj stan. Modaliteti odgovora na ovo pitanje su: Vlasnik/vlasnica stana je član/ica domaćinstva, Suvlasnik/suvlasnica stana je član/ica domaćinstva, Podstanarsko domaćinstvo, Stanuje u stanu roditelja, djece ili drugih rođaka i Ostalo”, saopšteno nam je nedavno iz Monstata.
Oni su dodali da se, u slučaju odgovora da je vlasnik stana član domaćinstva, ne prikupljaju informacije o formalnom vlasniku stana ili kuće.
“Na ovaj način, kao rezultat popisa dobiće se podatak o tome koliko domaćinstava živi u svom stanu, a koliko su podstanari ili žive u stanu roditelja, djece ili drugih rođaka“, rekli su iz Monstata.
Dakle, kao što popis nema za cilj da utvrdi koliko stanova ili kuća ima bilo koji pojedinac, to neće biti slučaj ni sa “blagajnicama” i “sekretaricama” pojedinih partija.
Raskrinkavanje se sličnom dezinformacijom već bavilo u dva navrata kada su se slične tvrdnje čule iz redova političkih partija.
Ovaj sadržaj dobija ocjenu dezinformacija i pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
