Ruski narativi u interpretaciji crnogorskih portala 

U prethodna dva mjeseca, od kada je počeo rat u Ukrajini, u crnogorskim medijima naklonjenim Rusiji i zvaničnoj Moskvi, i dalje se izvještava u korist te zemlje i njenog lidera, Vladimira Putina. To prate već dobro poznati ruski narativi o „specijalnoj operaciji“, „denacifikaciji“ i „demilitarizaciji“ Ukrajine.  

353
ruski-narativi

U prethodna dva mjeseca, od kada je počeo rat u Ukrajini, u crnogorskim medijima naklonjenim Rusiji i zvaničnoj Moskvi, i dalje se izvještava u korist te zemlje i njenog lidera, Vladimira Putina. To prate već dobro poznati ruski narativi o „specijalnoj operaciji“, „denacifikaciji“ i „demilitarizaciji“ Ukrajine.  

Takve sadržaje uglavnom možemo čitati na portalima IN4S i Borba, koji imaju značajnu čitanost u našoj zemlji, kao i na različitim profilima na društvenim mrežama. Prenose se uglavnom lažne vijesti i dezinformacije proizvedene od strane ruske propagande ili one koje su puštene od strane nekih pro-ukrajinskih izvora. 

Pored svega toga, postoji jedna vrsta vijesti koje su povezane sa Ukrajinom, a koje su lokalizovane i prilagođene domaćem tržištu, što je bilo u fokusu naših analiza.  

Ruski narativi: dezinformacije o protestima u Crnoj Gori 

Portali IN4S i Borba su na tragu narativa Kremlja izvijestili da su se na ulicama Podgorice, navodno, našli simboli neonacističke organizacije iz Ukrajine „Desni sektor“, te da Crna Gora „klizi“ u fašizam. Dodaje se da je takva ikonografija u Crnoj Gori očekivana. Tu tvrdnju su potkrijepili fotografijom protesta, gdje se na glavnom transparenatu, pored poruke ‘Ukrajinci će pružiti otpor’, našla pesnica crveno, crne i bijele boje.  

Jednostavnom Gugl pretragom lako smo ustanovili da „Desni sektor“ ima potpuno drugačiji logo, te da je riječ o manipulaciji protestom “Marš podrške Ukrajini protiv ruske agresije”, koji je organizovala ukrajinska asocijacija “Dobro djelo”. Na sličnim protestima podrške Ukrajini, u raznim gradovima širom svijeta, pojavljuje se zastava ili baner u crno-crvenoj boji. Analizirajući objavu, ustanovili smo da je riječ o zastavi Ukrajinske ustaničke armije koja je osnovana 1942. godine i u Drugom svjetskom ratu sarađivala sa nacistima, te da su crvena i crna boja korišćene kao izraz ukrajinskog nacionalizma koji je datirao prije fašizma i Drugog svjetskog rata.  

Bilježimo i zloupotrebe fotografija. Pojedini korisnici Fejsbuka dijelili su fotografiju građana Cetinja koji pružaju podršku Ukrajini, a na kojoj, navodno, nekoliko njih drži zastave sa istaknutim nacističkim simbolima. Da je riječ o zloupotrebi uvjerili smo se uz pomoć originalne fotografije organizatora skupa. Iz Grupe građana Cetinja, osudili su takvu zloupotrebu i istakli da se iz tog grada svakog dana šalju poruke mira, ljubavi i solidarnosti s ukrajinskim narodom, o čemu su izvještavali i svjetski mediji.  

Na podršci koju Cetinjani šalju svakog dana od početka ruske oružane invazije na Ukrajinu, zahvalilo se i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine, na Fejsbuk stranici. 

Dezinformacije o pomoći Ukrajini 

Portal Borba je otišao korak dalje i tešku optužbu za reketiranje uputio ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori i osudio čelnika opštine Žabljak koji je najavio pomoć izbjeglima iz te zemlje. Riječ je o pomoći od nekoliko hiljada eura za izbjegle, kojih je od 24. februara do 10. aprila 2022. godine u Crnu Goru, prema podacima MUP-a, ušlo 11.407. Od tog broja, 5.047 je napustilo našu zemlju, dok je u tom periodu pet državljana Ukrajine podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, a 107 zahtjev za privremenu zaštitu. 

Ruski narativi promovisani su, osim na portalima IN4S i Borba, i putem raznih korisnika na Fejsbuku. 

Tako je odluka Vlade Crne Gore da opredijeli dva miliona eura Ministarstvu unutrašnjih poslova za sprovođenje Odluke o odobravanju privremene zaštite osobama iz Ukrajine, manipulativno interpretirana, kao da taj novac ide Ukrajini. To je na mrežama izazvalo brojne reakcije nezadovoljnih građana, kao i netačna tvrdnja da je Crna Gora protjerala ruskog ambasadora. Istina je da je Crna Gora protjerala jednog ruskog diplomatu, pa smo tu objavu ocijenili kao dezinformaciju. 

Dezinformacije o slanju pripadnika Vojske Crne Gore u Ukrajinu 

Ruski narativi prožimali su se i domaćom scenom. IN4S je manipulisao i izjavom poslanika Demokratske Partije Socijalista, Predraga Boškovića oko slanja vojske u sastav snaga NATO, implicirajući da je govorio o slanju vojske na istočni front. No, to nije prvi put da taj portal širi lažne tvrdnje o slanju vojske u Ukrajinu. Na samom početku rata u toj zemlji, IN4S je, pozivajući se na izvore iz Vlade, objavio da predsjednik države Milo Đukanović i ministarka odbrane, Olivera Injac šalju 120 vojnika u tu zemlju, koji će, kako se ističe, da se bore protiv ruskih vojnika. Jasno je da to nije bilo moguće odlučiti tek tako, bez poštovanja Ustava i zakonskih propisa.   

Dezinformacione aktivnosti  

I dok se naznake kraja rata ne vide, što sve u konačnom ostavlja ogromne posljedice po cijeli svijet, na raznim nivoima, u Crnoj Gori imamo izuzetno nestabilnu političku situaciju.  

Vlada Crne Gore je već dva i po mjeseca u tehničkom mandatu, pa je mnogo toga na pauzi, kao što je bila i odluka za usvajanje sankcija Rusiji. Ipak, to se konačno dogodilo 8. aprila, poslije odlaganja od 39 dana. Iz Demokratskog fronta, partije koja je privržena politici ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije su saopštili da se protive sankcijama Rusiji, te da vjeruju da će one negativno uticati na turističku sezonu. Kao što se odlagalo i donošenje sankcija, tako je odluka o sankcijama Rusiji do Službenog lista sporo putovala, punih šest dana.  

Donešene su i sankcije za medije. Savjet Agencije za elektronske medije je 21.aprila donio odluku kojom se isključuju programi ili sadržaji Russia Today-a i Sputnik-a.  

Sve to, kao što je to slučaj sa cijelim svijetom, podijelilo je građane u Crnoj Gori. Dok pojedini iskazuju podršku zvaničnoj Moskvi, koja već dva mjeseca oružano napada Ukrajinu, gdje je do 24. aprila prema podacima UN-a stradalo gotovo 2 000 ljudi, a ranjeno preko 2 650, drugi pokazuju podršku narodu Ukrajine. Cetinjani to čine čak svakog dana, od početka rata.   

Zanimljiv momenat se dogodio kada je na portalu Radio Televizije Crne Gore objavljena anketa, koja je sadržala jedno pitanje: da li podržavate sankcije Rusiji? Od ukupno 744 791 glasova, protiv sankcija Rusiji je bilo čak 81,6%, dok je za bilo 18,4%.  

Po broju glasova, kojih ima znatno više nego što Crna Gora ima stanovnika, da se zaključiti da je u pitanju koordinisana botovska akcija. To potvrđuje i činjenica da je poziv za učestvovanje u anketi portala RTCG dijeljen po mim stranicama i desničarskim grupama na Telegramu, pa i u grupi RIA novosti.

Autorka: Jelena Gardović, novinarka portala Raskrinkavanje.me

Autor:

Jelena Gardovic

Objavljeno:

28/04/2022

Ocjena:

Analize
In this article