Septembar 2021 u medijima

Unutrašnja pitanja Crne Gore u mjesecu za nama bila su povod za brojne dezinformacije. Dešavanja na Cetinju, kao i razni skupovi, poslužila su kao materijal raznim tabloidima i korisnicima društvenih mreža za širenje teorija zavjere i lažnih vijesti.

115

Unutrašnja pitanja Crne Gore u mjesecu za nama bila su povod za brojne dezinformacije. Dešavanja na Cetinju, kao i razni skupovi, poslužila su kao materijal raznim tabloidima i korisnicima društvenih mreža za širenje teorija zavjere i lažnih vijesti. Korona, vakcinacija, lažne vijesti o pandemiji ne preskaču ni mjesec za nama…

Domaće teme – šta smo čitali, šta su nas dezinformisali

U kritičnim i teškim trenucima, naročito onda kad je ugrožena bezbjednost građana, posebno je važno imati tačne i pravovremene informacije. Odgovornost da to tako zaista i bude imaju prije svega nadležni organi, tj. njihove PR službe a onda i mediji i sami građani jer su i oni urednici svojih medija, odnosno naloga na društvenim mrežama.

Događaji na Cetinju imali su svoje kritične tačke i kada je riječ o informisanju građana. Kako putem medija, tako i preko socijalnih platformi. Crkveni velikodostojnici su na ustoličenje mitropolita SPC Joanikija transportovani iz Podgorice do Cetinja helikopterom Vojske Crne Gore. Ovo je bio novi povod za dezinformacije, od toga da je helikopter kojim su došli patrijarh SPC Porfirije i mitropolit Joanikije formirao poseban znak u na nebu u vidu srca, do toga da su dva pilota koji su odbili da ih prevezu  na Cetinje – smijenjeni. Dezinformacije su se širile i o navodnoj smjeni direktora Uprave policije, Zorana Brđanina.

Tokom septembarskih dešavanja na Cetinju, izdvojila su se dva primjera dezinformisanja. Oba primjera potekla su od izvora u državnim organima, prenijeta su bez prethodne provjere i mogli su izazvati ozbiljne posljedice.

U prvom slučaju, bavili smo se analizom  o slučaju Molotovljevog koktela, koji je navodno bio bačen na policiju, o kojim su mediji uglavnom brzopleto i pristrasno izvještavali. Informacija je potekla iz kabineta premijera Crne Gore, a do danas nema ni jednog izvora koji je potvrđuje.

Druga informacija ticala se  izvještavanja o navodnoj pucnjavi na policiju, slučaj o kojem i danas ima jako puno nejasnoća, ali ono što je siguro je da je u momentu izvještavanja bila brzopleta i neprovjerena.

Medij mora preduzeti sve moguće mjere da provjeri tačnost svog izvještaja, a glasine, pretpostavke i nezvanične informacije moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve.

Koronavirus i dezinformacije – edicija septembar

Neistine o vakcini protiv koronavirusa, mikročipu koji ona sadrži u svrhu praćenja ljudi i dalje su veoma zastupljene.  Na društvenim mrežama dijelio se video kojim se opisuje funkcionisanje aplikacije koja navodno pronalazi „čipovane“, odnosno osobe vakcinisane protiv koronavirusa, a zapravo se radi o aplikaciji koji vam pokazuje bluetooth uređaje u blizini… Manipulatori sa društvenih mreža su sa svojim pratiocima dijelili i netačnu tvrdnju da je od vakcine u Evropi preminulo više od 20 000 ljudi..

Iako su više puta do danas objavljene informacije da zdravstvene institutucije nijesu zabranile obdukcije tijela osoba koje su umrle od korone korisnici društvenih mreža ne prestaju da šire suprotne tvrdnje, a sada su za ovu vrstu dezinformacije iskoristili Irsku. Osim Irske, teorije zavjere plasirale su se i o Finskoj, tvrdeći da Finska trenutno vakciniše svoje građane otrovima prerušenim u COVID vakcine kao i da nijedna od vakcina nema dozvolu za distribuciju u Finskoj, što je neistina.

Često smo raskrinkavali tvrdnje ljekarske struke iz regiona koji su širili svoje teorije zavjere kako putem medija, tako i na društvenim mrežama, međutim osim iz regiona, dezinformacije stižu i od crnogorskih ljekara. Tako su nam isti  tvrdili da više djece imalo komplikacije od akutne respiratorne sezonske infekcije gripa nego li od bolesti kovid 19 i slične netačne tvrdnje su se munjevito širile društvenim mrežama.

Fabrikovanje protesta i njihove brojnosti takođe je svakodnevna stvar. Tako smo čitali o navodnim protestima protiv kovid mjera u Brazilu, Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji…  Gdje god postoji kitična masa, nije bitna godina okupljanja niti povod, vrlo je vjerovatno da antivakserski krugovi prosto objave – ova masa se skupila jer se protivi vakcinaciji.

Dobro provjeravajte izvore informacija i čitajte pažljivo.

Autor:

Tijana Velimirovic

Objavljeno:

08/10/2021

Ocjena:

Mjesečni pregledi